Last updated on 2 априла, 2020 at 03:40 pm

Flagelanti ili bičevaoci su bili vjerski pokret koji se pojavio u 13. i 14. vijeku u srednjovijekovnoj Evropi. Poznati su bili po tome što su se javno bičevali, tako pokazujući svoju odanost vjeri. Ovaj pokret, koji bismo mogli nazvati i sektom, došao je i do srpskih zemalja.

Pošto je ovaj pokret bio vezan za Katoličku crkvu, flagelante nalazimo u primorju gdje je bio jak katolički uticaj. Najpoznatija flagelantska bratovština je 1298. osnovana u Kotoru. Zvala se bratovština sv. Krsta.

Bratovštini su mogli pristupiti i plemići i običan narod, u početku samo muškarci, a kasnije i žene. 1372. bratovština je osnovala i bolnicu, kao i sklonište za siromašne. Na čelu se nalazio magistar zajedno sa upravnim odborom čiji su članovi bili ugledni građani Kotora.

Često se dešavalo da se na čelu bratovštine nađu Sloveni tj. Srbi. Recimo, 1432. magistar je bio izvjesni Pirko Ostojica.

U početku je bratovština imala oko 150 članova. Kotorska bratovština je naročito poštovala krst, slično kao i drugi flagelanti. Međutim, kako je vrijeme prolazilo, i sama praksa bičevanja je postajala sve manje zastupljena, a do 15. vijeka je postala prava rijetkost u Kotoru.

Interesantno je i to da je bratovština 1430. dala zemlju i vinograd trojici Kotorana u zamjenu za to da se ovi podrede pravilima bratovštine u pogledu bičevanja.

Izvor: Istorija Srba
0 0 vote
Article Rating
Prijavljujem se
Obavesti me o
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments